Info

Baner

O kaštelima
O Kaštelima PDF Ispis

Kaštela se dijele se na: 
DONJA KAŠTELA:  K. Štafilić, K. Novi, K. Stari,

GORNJA KAŠTELA:. Sućurac, K. Gomilica, K. Kambelovac, K. Lukšić

Riječ kaštel, kastel potječe od latinske riječi castellum, a označava utvrđeni dvor, zamak, tvrđavu, kulu ili bedem.

To je pitoreskni grad srednje Dalmacije, koji se nalazi na samoj morskoj obali Kaštelanskog zaljeva između Splita, najvećeg hrvatskog grada na moru, Trogira, grada zaštićenog od strane UNESCO-a, i Solina, poznatog po drevnoj Saloni iz rimskog doba. Kaštela su nastala od sedam manjih kaštela-utvrda u podnožju brda Kozjak, koji su u povijesti imali obrambenu ulogu u doba Turskih osvajanja, pri čemu i danas svako mjesto ima svoje specifičnosti koje karakteriziraju mediteranski kraj. Kaštela su udaljena desetak kilometara od Trogira na sjeveru i Splita na jugu i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom Dalmacije, ali i s kontinentalnom Hrvatskom. Mediteranska klima omogućuje rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze, masline, smokve, badema, trešanja i dr.

kastela

U Kaštelima danas živi otprilike 45 tisuća stanovnika, čime su stekla status drugog grada po veličini u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kaštela danas predstavljaju turističku atrakciju i kulturni muzej čitave Dalmacije, a u svakom Kaštelu se još uvijek osijeća duh prošlosti koji živi u starim kamenim kućama, zidinama, ruševinama i povijesnim crkvicama.

Kaštel Sućurac

U Kaštel Sućurcu se nalazi najstarija obrambena kula koju je 1392. g. sagradio splitski nadbiskup A. Gualdo kako bi zaštitio seljake naselja Putalj, smještenog na obroncima Kozjaka oko crkvice sv. Jurja. Nizom dodatnih zahvata, kula je postala naselje uz more.
Nadbiskup Averaldo je 1488. g. tu sagradio svoj ljetnikovac, a svoj konačni oblik kaštel je dobio 1509. g. Najstariju jezgru Sućurca čini sklop kaštilca kojeg čini dvorište utvrđene palače - ljetnikovca na čijem se južnom zidu nalaze raskošno ukrašeni prozori u stilu visoke gotike i seoskih kuća. Za razliku od ostalih naselja ovdje je trg formiran na južnoj strani ljetnikovca, u kojemu danas nalazi izložbeni prostor "Podvorje " u kojem se čuva dio arheoloških nalaza iz Putalja.

sucurac
U riznici nove župne crkve čuva se prijepis Trpimirove darovnice, u kojoj se po prvi put spominje ime HRVAT, napisane 04. 03. 852. godine u Bijaćima, ispred crkve sv. Marte iz XVI st.. Osim darovnice, tu se još čuvaju kameni starosućurački luk, ostali kameni spomenici i dijelovi drvenih baroknih skulptura s oltara stare župne crkve, te velik broj predmeta od zlata i srebra (uporabni crkveni predmeti i nakit - dio kaštelanske narodne nošnje).

Kaštel Gomilica


Kralj Zvonimir je 1078. g. darovao samostanu benediktinki iz Splita posjed u Kaštelanskom polju, na kojem su one, u 12. st., sagradile crkvu sv. Kuzme i Damjana. Crkva je izgrađena u romaničkom stilu na temeljima ranije nekropole i starokršćanske crkve (ostaci starokršćanskih sarkofaga). Nalazi se u blizini rimske villae rusticae, a u njoj se čuvaju moći sv. Djevice Marije, sv. Kuzme i Damjana, te ugarskog kralja sv. Stjepana. Ispred crkve raste hrast medunac star oko 700 godina ispod kojeg se, ako je vjerovati legendi, odmarao hrvatski kralj Zvonimir.

gomilica
Benediktinke su 1545.g završile gradnju Kaštilica na morskom grebenu zvanom Gomilica. Ulaz u kaštel i danas štiti visoka kula u koju se ulazilo preko drvenog pokretnog mosta. Osim koludrica u utvrdu se uselilo i nekoliko obitelji iz porušenog sela Kozice dok su ostali sagradili svoje kuće na obali, u neposrednoj blizini utvrde.

Kaštel Kambelovac


Braća Jerolim i Nikola Cambi, splitski plemići i zemljoposjednici, su 1517. g., u skladu sa odobrenjem iz 1478. g. na malom otočiću izgradili kaštel s namjerom da zaštite sebe i stanovnike sela Lažane i Kruševik. Kaštel ima cilindrični oblik (jedini takav u Kaštelima) koji je veoma pogodan za obranu od neprijatelja.

kambelovac

Na prostoru Kaštel Kambelovca izgrađeni su i kašteli obitelji Grissogono i Lipeo. Seljaci iz starohrvatskog sela Kruševika su 1525. g. izgradili dva kaštela - Veliku i Malu Piškeru. To je bio jedinstveni primjer u Kaštelima da su seljaci izgradili svoje utvrde.


Kaštel Lukšić


Mihovil Rosani je 1482. g. na zapadnom dijelu današnjeg Kaštel Lukšića izgradio kaštel koji je izvrstan primjer gradnje kaštela na morskim hridima. Oko Rušinca se nalazilo manje selo koje je iz sigurnosnih razloga napušteno. Uz selo se smjestila crkva sv. Ivana.
Nikola i Jerolim Vitturi, trogirski plemići dobili su 1487. g. dozvolu od mletačkog dužda za izgradnju dvorca kaštela uz more kako bi zaštitili svoje obitelji i težake iz sela Ostrog na grebenu Balovan. Dvorac je izgrađen u stilu raskošne renesansne palače i završen je 1564. g. Sastoji se od južne rezidencijalne dvokratne građevine sa balkonom i izlazom na more u slučaju opasnosti. Na sjevernoj strani se nalaze dvije obrambene kule, mašikul i pokretni most kao veza s kopnom. U 18 st. je pokretni most zamijenjen kamenim na jedan luk. U sredini dvorca nalazi se dvorište s arkadama dok su na I i II. katu smještene galerije.

luksic

Danas se u obnovljenom dvorcu Vitturi nalaze Muzej Grada Kaštela, Turistička zajednica Grada Kaštela, te druge kulturne ustanove. Postaje kulturno središte Grada u kojem se održavaju izložbe, koncerti, kazališne predstave i sl.
Oko kaštela je sagrađeno selo s obrambenim zidom.
U Lukšiću se također nalazi i kaštel Tataglia – Ambrossini kojeg je, za svoje posjete Kaštelima, 1903. godine kupio dr. Henrik Šoulavy iz Praga i u njemu 1909. godine otvorio prvi pansion.
Kaštel Lukšić je poznat po legendi o mladom paru, Miljenku i Dobrili, kaštelanskom Romeu i Juliji čija je ljubav, iako okrunjena brakom, završila tragično.

Kaštel Stari

 
Koriolan Cipico, trogirski vlastelin pisac, humanist i vojskovođa u ratu na Lepantu je 1476. g. u Kaštel Starom, na morskoj hridi dao izgraditi svoj kaštel. Kaštel je bio spoj tvrđave i palače, odvojen od kopna opkopom, a sa kopnom spojen pokretnim mostom (brvnom). Otuda potječe i naziv za prostor pred kaštelima - Brce (brvce). Nakon požara je 1493. obnovljen u renesansnom stilu s dvorištem s arkadama i južnim balkonom kojeg krasi obiteljski grb. Oko dvorca su svoje kuće izgradili stanovnici kozjačkog sela Radun. Oko sela su 1507. g. izgradili utvrdu, a do danas su sačuvani perimetri sela s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom baš kao na nacrtu mjesta iz 1704. g. Unutar sela nalazi se crkvica sv. Josipa koju je u 17. stoljećusagradio Celije Čipiko.

stari


Kaštel Novi

Trogirski vlastelin Pavao Antun Ćipiko dao je 1512. g. sagraditi kaštel u obliku četverokutne kule oko kojeg se kasnije razvilo naselje, obrambenim zidom okruženo sa istočne, sjeverne i zapadne strane,a s južne strane morem. Sa sjeverne strane, na ulazu u selo, na mjestu gdje se nalazio pokretni most, nastalo je Brce na kojem je 1775. g. sagrađena bratska kuća sa satom.
Župna crkva sv. Petra od Klobučca sagrađena je na temeljima crkve iz 13. stoljeća, a u njoj se nalazi vrlo bogata riznica srebra i crkvenog ruha.

 

novi

Kaštel Štafilić

Utvrdu (kaštel) s dvorištem, danas poznatu kao kaštel Rotondo, dao je 1508. g. izgraditi trogirski vlastelin Stjepan Štafileo, na morskoj hridi.
Stambeni dio kaštela nalazio se na južnoj strani gdje se nalaze i vrata za napuštanje kaštela brodovima. Zanimljivo je da je prezime i obiteljski grb uzeo grozd - grčki staphile. Oko naselja stvoreno je naselje pravokutnog tlocrta, okruženo jarkom. Iz sela su preko pokretnog mosta vodila Sela vrata. Prostor je nazvan Brce. Tako se samo u Kaštel Štafiliću i Kaštel Novom Brca nalaze na periferiji sela, dok se kod ostalih nalaze uz sam kaštel. Uz obrambene zidine sagrađen je kaštel obitelji Ferra, danas u vlasništvu obitelji Pera.

stafilic

Na zapadnom dijelu Kaštel Štafilića nalazi se kula Nehaj koju su 1548. g. počeli graditi Ljudevit i Ivan Lodi. Kula je sagrađena do gornjih pragova prozora prvog kata. Radovi su prestali nakon smrti braće Lodi, a kako nisu imali muških potomaka, kćeri i zetovi su odustali od gradnje. Kula Nehaj, iako nedovršena, plijeni poglede likovnjaka, pjesnika i turista. Ponekad za vrijeme plime izgleda kao da plovi morem.

 

 


 

Linkovi

Puhački orkestar Zaprešić Musikverein-linde Pihalni orkestar Salonit Anhovo Portal grada Kaštela Hrvatski sabor kulture